Preskoči navigaciju
Blog·8. studenoga 2026. · 7 min čitanja

Izrada web stranica za male firme: što stranica mora imati

Obvezni podaci iz čl. 21. Zakona o trgovačkim društvima, pravila AZOP-a za kolačiće i Zakon o pristupačnosti na snazi od 28. 6. 2025. — tko je obveznik i što ob

Vlasnik male firme radi za prijenosnim računalom u uredu.
Vlasnik male firme radi za prijenosnim računalom u uredu. Foto: RDNE Stock project / Pexels

Web stranica male firme u Hrvatskoj mora imati tri stvari koje nisu stvar ukusa: podatke o društvu propisane člankom 21. Zakona o trgovačkim društvima, ispravno riješene kolačiće s politikom privatnosti, te, ako spadate u obveznike, informacije o pristupačnosti prema Zakonu o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (NN 89/2025), koji se primjenjuje od 28. lipnja 2025. Sve ostalo — dizajn, tekstovi, brzina — odlučuje hoće li stranica donositi upite. U nastavku razdvajamo što je zakonska obveza, a što praksa koja se isplati.

Koji su podaci o tvrtki obvezni na web stranici

Članak 21. Zakona o trgovačkim društvima propisuje što društvo mora navoditi na poslovnim papirima — pismima i računima — a izmjenama iz 2007. ista obveza proširena je i na sadržaj internetske stranice društva. Praktično, to znači da d.o.o. i d.d. na stranici moraju imati:

  • tvrtku (puni naziv) i sjedište društva
  • sud kod kojeg je društvo upisano u sudski registar i matični broj subjekta (MBS)
  • naziv banke ili banaka kod kojih se vode računi i brojeve tih računa (IBAN)
  • iznos temeljnog kapitala, uz naznaku je li uplaćen u cijelosti
  • kod dioničkog društva: broj izdanih dionica i njihov nominalni iznos
  • prezime i najmanje jedno ime člana uprave

U praksi se ti podaci najčešće stavljaju u podnožje stranice ili na zasebnu stranicu „Impressum“ do koje vodi poveznica iz podnožja. Bitno je da su dostupni s bilo koje stranice, ne skriveni u jednoj objavi na blogu.

OIB nije naveden u članku 21., ali se u praksi gotovo uvijek navodi jer ga traže kupci i partneri, a i inače ulazi u račune. Dodati ga nije problem.

Mora li i obrt navoditi iste podatke

Zakon o obrtu ne propisuje izrijekom popis podataka na internetskoj stranici obrta. Odredbe Zakona o trgovačkim društvima o tvrtki primjenjuju se i na tvrtku obrta, pa se u praksi uzima da obrt na stranici treba imati naziv obrta, sjedište i podatke o vlasniku, dok dio stavki (temeljni kapital, MBS, uprava) jednostavno nije primjenjiv.

Naša preporuka obrtima je minimalni set: puni naziv obrta kako je upisan, adresa sjedišta, ime i prezime vlasnika, OIB, kontakt e-pošta i telefon. Time je kupcu jasno s kime sklapa posao, a to je i smisao cijele obveze.

Ako obrt prodaje preko interneta, dodatno vrijede obveze iz propisa o zaštiti potrošača i elektroničkoj trgovini: uvjeti poslovanja, informacije o cijeni s PDV-om ili napomenom da niste u sustavu PDV-a, trošak dostave, rok isporuke i pravo na jednostrani raskid ugovora u roku od 14 dana.

Kolačići i politika privatnosti: što AZOP traži

Radni stol s dva zaslona na kojem se uređuje internetska stranica.
Radni stol s dva zaslona na kojem se uređuje internetska stranica. Foto: Melih Can / Pexels

Ako stranica koristi kolačiće koji nisu nužni za njezin rad — analitiku, oglasne piksele, ugrađene videozapise — treba vidljivu obavijest (banner), politiku privatnosti i zasebnu obavijest o kolačićima. AZOP je u mišljenju objavljenom 14. kolovoza 2026. bio izričit oko nekoliko točaka.

  • Opcije „Prihvaćam“ i „Odbijam“ moraju biti prikazane i dizajnirane jednako. Nema sivog „Odbijam“ u kutu i velikog zelenog gumba.
  • Nužni kolačići smiju biti unaprijed aktivni. Sve ostale kategorije moraju ostati neaktivne dok korisnik ne da privolu.
  • Privola se daje po kategoriji, a ne jednim objedinjenim potvrdnim okvirom.
  • Odbijanje kolačića ne smije blokirati pristup sadržaju stranice.

Važno je i tko odgovara. Prema stajalištu AZOP-a, vlasnik internetske stranice je u pravilu voditelj obrade i on odgovara za usklađenost — ne agencija koja je stranicu izradila. Zato od izrađivača tražite pisanu specifikaciju svih kolačića i alata za praćenje koji se na stranici koriste i dajte tehnički provjeriti učitavaju li se nenužni kolačići prije nego što korisnik išta odabere. To je provjera od petnaestak minuta u pregledniku.

AZOP je 12. lipnja 2026. započeo provedbu koordinirane provedbene aktivnosti Europskog odbora za zaštitu podataka za 2026. godinu, pa tema nije samo teorijska.

Je li vaša stranica obveznik pristupačnosti

Zakon o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (NN 89/2025) prenosi europsku direktivu poznatu kao European Accessibility Act i primjenjuje se od 28. lipnja 2025. Nije odgođen ni izmijenjen — na dan pisanja ovog teksta na snazi je u cijelosti.

Ne odnosi se na svaku web stranicu. Obuhvaćene su prije svega:

  • usluge elektroničke trgovine (web trgovine i naručivanje putem interneta)
  • potrošačko bankarstvo
  • e-knjige i njihova prodaja
  • elektroničke komunikacije i pristup audiovizualnim medijskim uslugama
  • dio usluga putničkog prijevoza

Mikropoduzeća koja pružaju usluge izuzeta su iz primjene. Obveza ovisi o djelatnosti i veličini firme, pa je treba utvrditi prema stvarnom stanju, a ne prema jednoj rečenici iz članka.

Ako jeste obveznik, dvije su posljedice. Prva: usluga mora biti pristupačna, a praksa se poziva na standard WCAG 2.2 i europsku normu EN 301 549. Druga: prema članku 15. morate objaviti informacije o pristupačnosti usluge sukladno Prilogu V. zakona, javno dostupne i same pristupačne. Direktiva se ne odnosi na arhivski sadržaj koji se nakon 28. lipnja 2025. ne ažurira niti uređuje, kao ni na medijske i uredske datoteke objavljene prije tog datuma. Postoji i prijelazna odredba: usluge ugovorene prije 28. lipnja 2025. mogu se pružati bez izmjena do isteka ugovora, a najdulje pet godina, dakle otprilike do sredine 2030.

Starije izvore za prekršaje po Zakonu o trgovačkim društvima naći ćete u kunama (do 50.000 kuna za društvo, do 7.000 kuna za odgovornu osobu) — zbog uvođenja eura i kasnijih izmjena zakona te iznose obavezno provjerite u važećem pročišćenom tekstu.

Što stranica male firme mora imati da bi donosila posao

Zakonski minimum ne prodaje ništa. U praksi stranica obično počinje donositi upite kad ima ovo:

  1. Jasnu rečenicu u vrhu o tome što radite i za koga, bez marketinškog uvijanja.
  2. Kontakt vidljiv bez skrolanja — telefon kao klikabilna poveznica, e-pošta, adresa i radno vrijeme.
  3. Zasebnu stranicu po usluzi, jer ljudi gugla uslugu, a ne naziv firme.
  4. Dokaz — fotografije stvarnih radova, popis referenci, recenzije. Ne stock fotografije u svakom odjeljku.
  5. Brzinu i mobilni prikaz. Velik dio posjeta dolazi s telefona; sporo učitavanje gubi upit prije nego je stranica otvorena.
  6. HTTPS i radni obrazac koji doista šalje poruku i prikazuje potvrdu.

Kod obrasca pazite na jednu sitnicu: privola za obradu podataka mora biti odvojena od slanja upita i ne smije biti unaprijed označena.

Kako provjeriti postojeću stranicu u pola sata

Napravite redom ove korake i zapišite što nedostaje:

  • Otvorite podnožje i provjerite imate li sve stavke iz članka 21. ZTD-a.
  • Otvorite stranicu u anonimnom prozoru i pogledajte u alatima preglednika učitavaju li se kolačići prije nego što išta kliknete.
  • Provjerite izgledaju li gumbi „Prihvaćam“ i „Odbijam“ jednako.
  • Pročitajte politiku privatnosti; ako spominje alate koje više ne koristite ili ne spominje one koje koristite, treba je osvježiti.
  • Ako prodajete preko interneta, provjerite uvjete poslovanja, podatke o dostavi i pravu na raskid.
  • Ako ste obveznik pristupačnosti, provjerite imate li objavljenu izjavu prema Prilogu V. i rade li navigacija i obrasci samo tipkovnicom.

Česta pitanja

Moram li na stranici objaviti broj računa i temeljni kapital

Ako ste d.o.o. ili d.d., da — članak 21. Zakona o trgovačkim društvima traži naziv banke i broj računa te iznos temeljnog kapitala s naznakom je li uplaćen u cijelosti. Za obrt te stavke nisu primjenjive.

Treba li jednostavna predstavnička stranica bez webshopa biti pristupačna

Zakon iz 2025. prvenstveno cilja na e-trgovinu, bankarstvo, e-knjige, komunikacije i dio prijevoza, a mikropoduzeća koja pružaju usluge izuzeta su. Pristupačnost je i dalje dobra praksa jer širi krug korisnika, ali za mnoge male firme nije zakonska obveza.

Tko odgovara ako agencija postavi kolačiće bez privole

Prema AZOP-u, voditelj obrade je u pravilu vlasnik stranice i on odgovara za usklađenost. Zato tražite pisanu specifikaciju alata koji se ugrađuju i provjeru prije objave.

Kako vam možemo pomoći

U Zolti radimo izradu web stranica za male firme i obrte u Zagrebu i okolici, uz provjeru obveznih podataka, postavke kolačića po pravilima AZOP-a i pripremu izjave o pristupačnosti kad je potrebna. Ako već imate stranicu, prolazimo kroz popis iz ovog teksta i javimo vam što treba ispraviti i koliko to traje. Javite nam se s adresom svoje stranice pa krenimo od provjere.

Kako vas vidi Google?

Besplatna analiza weba, Google profila i recenzija — gotova za 60 sekundi.

Pokrenite analizu
Izrada web stranica za male firme: što stranica mora imati | Zolta